Korzo se već od ranog XIX. stoljeća počeo formirati u obliku u kakvu ga danas poznajemo, kao glavno šetalište i sastajalište Riječana, te poligon za gradnju reprezentativnih palača u obličjima stilova koji su se smjenjivali: klasicizma, historicizma, secesije, moderne... Urbanistička regulacija koja se odvijala oko polovice XIX. stoljeća predstavljala je tek uvod u još žešći tempo nasipavanja mora i reprezentativne javne izgradnje, koja će ubrzo uslijediti na nasutom terenu. No, već je tada u zaborav pala stoljetna slika primorskoga grada stiješnjenog zidinama. Danas je teško povjerovati da se sve do prekrivanja opkopnoga jarka i rušenja gradskih zidina, u drugoj polovici XVIII. stoljeća, na ovom mjestu nalazila tek šljunčana morska obala s nekoliko drvenih gatova i skladišta, brodogradilištem i gradskom ložom, pokraj koje se trgovalo žitaricama, ribom i solju.