Današnje se Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca smjestilo uz glavnu gradsku tržnicu nadomak obala Riječine i lučkih dokova, na umjetno stvorenom kopnu nekadašnjeg vojnog vježbališta poznatog kao Trg Ürmeny. Gradnju Zgrade HNK Ivan pl. Zajc pokreće tijekom 1880-ih godina gradonačelnik Ciotta. Impozantan projekt tada komunalnog kazališta „Teatro Verdi“ izradio je „Atelier Fellner i Helmer“ iz Beča, tim specijaliziran za izgradnju kazališnih zgrada od Praga do New Yorka. U razdoblju nakon burzovnog sloma, ekonomske krize i epidemije kolere, zabava je postala izuzetno važna za svekoliko građanstvo Monarhije. Riječani su hrlili u kazalište u kojem su nastupali većinom glasoviti talijanski operni izvođači. Repertoar za 1240 gledatelja bio je vrlo bogat i lepršav. Čelična konstrukcija gledališta, okretna pozornica, ventilacija, električna rasvjeta, komunikacije, sve je izvedeno u skladu s najsuvremenijim onodobnim tehničkim dostignućima, vješto upakiranim u monumentalanu građevinu bogate neorenesansne vanjštine i zasićenog neobaroknog interijera. Obilježje hrama umjetnosti je figuralna kompozicija timpanona glavnog pročelja, kojeg je izvela bečka kiparska zadruga Kaufungen i Fritsch, a četiri figuralne grupe na uglovima krovišta rad su venecijanskog kipara Augusta Benvenutija. Strop gledališta su oslikali Franz Mastsch, Ernest i njegov još poznatiji brat Gustav Klimt na temu šest alegorijskih prikaza operete, plesa, ljubavi, koncerta, religiozne i ratne glazbe. Unutrašnjost je okrunio „čarobni luster“ iz Beča i bogata pozlata, a svečano otvorenje kazališta 1885. obilježeno je Verdijevom „Aidom“. Danas u kazalištu možete pogledati scenska ostvarenja hrvatske drame, talijanske drame, opere i baleta.